Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Republike Slovenije raspisalo je otvoreni, jednostupanjski arhitektonski natječaj za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Ljubljani. Rok za predaju radova produžen je do 23. ožujka 2012.

Prva nagrada: 36 000.00 €;
Druga nagrada: 23 000.00 €;
Treća nagrada: 14 000.00 €;
Priznanje (3): 6 200.00 €;
Naknada: 2 000.00 €

Izgradnja nove zgrade NUK II trebala bi implementirati zajedničke ciljeve urbanog planiranja, zaštite kulturne baštine i arheologije, te stoga omogućiti stvaranje suvremenog urbanog prostora visoke kvalitete, koji reflektira prepoznatljive lokalne i povijesne karakteristike. NUK II smješten je u južnom dijelu centra grada Ljubljane, između Slovenske, Zoisove i Emonske ulice te Rimske ceste.

Kao knjižnica, NUK razvija svoju centralnu ulogu u svijetu informacija koji se sve brže mijenja te odgovara povećanom volumenu informacija i promjenjivim očekivanjima ljudi u vezi s pristupom informacijama. Zadaća NUK-a je osigurati maksimalno ugodan i jednostavna fizički i online pristup tiskanim i elektronskim materijalima iz vlastite zbirke te iz zbirki drugih davatelja usluga. NUK osigurava sve nužne uvjete za odgovornu implementaciju svoji centralnih zadaća – čuvanje, konzervaciju i zaštitu slovenske pisane baštine za budućnost – koje se referiraju i na uvjete spremanja i na digitalno arhiviranje i sigurnosno kopiranje.

Izgradnja NUK II mora biti oblikovana kao prostor namijenjen ljudima kao i različitim važnim aktivnostima koje se odvijaju u prostoru: učenju, proučavanju, interakciji i razmjeni ideja, istraživanju knjižničnih zbirki, akviziciji informacija i primjeni kompjutorske tehnologije.

Arhitektura nove NUK II mora reflektirati vrijeme svoje izgradnje te stoga izražavati autonomiju arhitekture bez pokušaja da se dizajnom i dimenzijama nadmaši prostorni kontekst. Prezentacija arheoloških nalaza rimske Emone na lokaciji NUK II čini zanimljivo obogaćenje knjižničnog programa te poseban izazov za traženje veza između konstrukcije i književne baštine. Otvoreni, javni prostor ispred nove knjižnice mora se oblikovati kao reprezentativni javni prostor namijenjen za odmor, čekanje i opuštanje.

Izvor

Knjižnica i čitaonica Pazin djelovala je kao podružnica Pučkog otvorenog učilišta u Pazinu do kraja 2007. godine, odnosno do njezina osamostaljenja u skladu sa zakonskim propisima RH. Kao samostalna ustanova Gradska knjižnica Pazin počela je djelovati 1. siječnja 2008. godine.
Iako je Gradska knjižnica Pazin jedna od najstarijih kulturnih institucija u gradu, ne može se govoriti o njezinu kontinuiranom djelovanju. Naime, prekida s radom od kraja Prvog svjetskog rata do 1945. godine. No to ne umanjuje njezin značaj koji je imala u širenju narodne riječi, pismenosti i kulture u gradu Pazinu te na Pazinštini. I veći gradovi od Pazina ponosili bi se 100-godišnjom tradicijom svoje knjižnice i čitaonice.
Gradska knjižnica Pazin na početku 2009. godine u svom fondu ima 39.711 svezaka knjižnične građe, tj. 26.866 naslova. Otvorena je šest dana u tjednu, a korisnicima su na raspolaganju dva računala.

Osim osnovne knjižnične djelatnosti, Gradska knjižnica Pazin nastoji brojnim radionicama i kulturno-animacijskim programima kod pučanstva stvoriti svijest i potrebu za cijeloživotnim učenjem. Posebna se pažnja posvećuje radu s djecom i mladima. Stvarajući od ranih dana naviku dolaska u knjižnicu pozitivno se utječe na njihov mentalni i socijalni razvoj. Sudjelujući u radionicama uče se međusobnom uvažavanju, suradnji, odgovornosti za preuzete obveze i sl. Knjižnica indirektno utječe na njihov razvoj i stvaranje obrazaca ponašanja, vrijednosti i stavova u odrasloj dobi.

U radu knjižnica surađuje s drugim institucijama i udrugama koje djeluju u gradu, a neke od njih su OŠ Pazin, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin, Pazinski kolegij, dječji vrtić Olga Ban, Društvo Naša djeca Pazin, Albus Pazin, Klub Jules Verne Pazin, Pučko otvoreno učilište u Pazinu i drugi, a rad pomažu i sponzori.